Hello world pojašnjenje

U prethodnom članku ispisali smo dio teksta u konzolu (console) u našoj prvoj C# aplikaciji. Kako bi što prije vidjeli rezultate, nismo ulazili previše u detalje linija koda koje smo koristili, pa ćemo u ovom poglavlju detaljnije pojasniti Hello world primjer. Kao što možete vidjeti iz koda, neke linije izgledaju slično, pa ćemo ih objašnjavati grupisane. Počnimo sa najkraćim i najčešće korištenim karakterima u našem kodu { i }. Često se nazivaju talasaste zagrade (curly braces) i u C# one označavaju početak i kraj logičkog bloka koda. Ove zagrade koriste se i u mnogim drugim programskim jezicima, uključujući C++, Javu, JavaScript itd. Kao što možete vidjeti iz koda, koriste se da "omotaju" nekoliko linija koda zajedno. U narednim primjerima, bit će vam jasnije kako se koriste.

Krenimo od početka koda:

using System;
using System.Collections.Generic;
using System.Linq;
using System.Text;
using System.Threading.Tasks;

using je keyword (ključna riječ) i obojena je u plavo u editoru (Visual Studio). Riječ "using" importuje "namespace", a "namespace" je kolekcija klasa. Klase nam donose funkcionalnost, a biti će detaljno objašnjene nakon što shvatite osnove. U ovom slučaju, Visual Studio je kreirao jednostavnu klasu za nas i importovao nekoliko namespacea koji se najčešće koriste. U ovom primjeru, importovano je 5 namespacesa, koji posjeduju mnogo korisnih klasa. Primjera radi, koristili smo Console klasu, koja je dio System namespacea.

Sa druge strane, još uvek ne koristimo System.Linq namespace, pa ako ste purist, možete pobrisati tu liniju koda, jer to u ovom trenutku neće ništa promjeniti.

Kao što vidite dobili smo i naš namespace:

namespace ConsoleApp1

ConsoleApp1 je glavni namespace za ovu aplikaciju i klase koje napravimo biti će automatski dio ovog namespacea. Naravno, Vi možete promijeniti ovo i kreirati klase u drugom namespaceu, ali u tom slučaju morat ćete importovati novi namespace u aplikaciju, koristeći već spomenutu ključnu riječ "using".

Onda, definiramo našu klasu. Pošto je C# zaista objektno orjentisan jezik, svaka linija koda koja radi nešto "umotana" je unutar klase. U ovom slučaju, klasa je jednostavno nazvana "Program":

class Program

Možemo imati više klasa, čak i u istom fajlu. Ali za sada, mi trebamo samo jednu klasu. Klasa može sadržavati varijable (variables), svojstva (properties) ili metode (methods), o čijim konceptima ćemo više govoriti kasnije. Za sada, sve što trebate znati je da naša trenutna klasa sadrži samo jednu metodu i ništa drugo. Deklarisana je na sljedeći način:

static void Main(string[] args)

Ova linija koda je vjerovatno najkomplikovanija u ovom primjeru, pa hajde da je podjelimo malo. Prva riječ je static. To je još jedna ključna riječ (keyword) koja nam govori da se ovoj metodi pristupa bez prethodnog instanciranja klase, ali više o tome u našem poglavlju o klasama.

Sljedeća ključna riječ je void i govori nam šta ova metoda treba vratiti. Npr. to bi mogao biti cijeli broj (integer) ili riječ (string), ali u ovom slučaju ne želimo da naš metod vrati bilo šta (C# koristi ključnu riječ void da izrazi koncept ničega (ništa)).

Naredna riječ je Main, što je jednostavno ime naše metode. Ovaj metod je tzv. ulazna tačka naše aplikacije, odnosno prvi komad koda koji se izvršava i u našem primjeru, jedini komad koda koji će se izvršiti.

Sada, nakon imena metode može biti specificiran skup argumenata unutar zagrada. U našem primjeru, naš metod zahtjeva samo jedan argument, koji se zove args. Tip argumenta je string (riječ/rečenica), ili preciznije array (niz) string-ova, ali više o tome kasnije. Ako razmislite o tome, ovo ima smisla, jer se Windows aplikacije uvijek mogu pozvati sa opcionim skupom argumenata. Ovi argumenti će biti predati kao tekstualni string-ovi našoj glavnoj metodi.

To je to. Sada bi trebali imati osnovno razumjevanje naše prve C# aplikacije, kao i osnove principa koji omogućavaju rad console aplikacije.